IZVANREDNO: Andrej Plenković imenovan novim predsjednikom Hrvatske nakon iznenadne ostavke Zorana Milanovića
IZVANREDNO: Andrej Plenković imenovan novim predsjednikom Hrvatske nakon iznenadne ostavke Zorana Milanovića
U povijesnom i neočekivanom političkom preokretu, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković službeno je imenovan novim predsjednikom Republike Hrvatske nakon iznenadne ostavke predsjednika Zorana Milanovića. Objavu je potvrdio Sabor nakon hitne sjednice i zatvorenog sastanka državnog vrha održanog u utorak ujutro.
Šokantnu ostavku predsjednika Milanovića objavio je sam predsjednik u kratkoj televizijskoj izjavi, navodeći „duboka osobna i politička razmatranja“ kao razlog svoje odluke. Njegovo povlačenje, koje dolazi usred drugog mandata, iznenadilo je i političke krugove i širu javnost.
Na temelju članka 97. Ustava Republike Hrvatske, koji omogućuje preuzimanje predsjedničke dužnosti u izvanrednim okolnostima, Sabor je odlučno izglasao imenovanje Plenkovića za privremenog predsjednika. U roku od nekoliko sati, privremeni status postao je trajan putem ubrzane saborske potvrde, čime je Plenković postao prvi aktualni premijer u suvremenoj hrvatskoj povijesti koji je izravno preuzeo dužnost predsjednika Republike.
Promišljen potez ili odgovor na krizu?
Mnogi ovu tranziciju smatraju političkim potezom stoljeća Andreja Plenkovića, iskusnog državnika i čelnika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koji je na čelu Vlade od 2016. godine. Njegov mandat obilježen je stabilnim vodstvom tijekom izazovnih vremena – uključujući hrvatsko predsjedanje Vijećem EU, pandemiju COVID-19 te regionalnu diplomaciju
„Plenković se pokazao kao strateški igrač. Ova tranzicija može izgledati iznenadno, ali očito je rezultat dugoročnih kalkulacija“, izjavila je politička analitičarka Ivana Perić sa Sveučilišta u Zagrebu. „S Milanovićem koji je posljednjih mjeseci bio sve izoliraniji i kontroverzniji, Plenković je iskoristio priliku da konsolidira nacionalno vodstvo u trenutku unutarnjih i vanjskih neizvjesnosti.“
Izvori bliski Uredu predsjednika Vlade navode kako su neslužbeni razgovori o mogućoj tranziciji trajali tjednima, iako sama ostavka Milanovića sugerira i moguće unutarnje pritiske ili nesuglasice.
Promjena straže
Plenković je danas poslijepodne prisegnuo u Uredu predsjednika, na svečanoj ceremoniji kojoj su prisustvovali saborski zastupnici, suci, strani diplomati i vjerski vođe. U svom govoru obećao je služiti kao „ujedinitelj nacije, branitelj ustavnih vrijednosti i glas Hrvatske na međunarodnoj sceni.“
U inauguralnom govoru, predsjednik Plenković naglasio je kontinuitet i stabilnost:
“Hrvatska danas stoji na važnom raskrižju – ne krize, već prilike. Ovu odgovornost prihvaćam s poniznošću i nepokolebljivom predanošću našim građanima i našim vrijednostima. Nastavit ćemo graditi modernu, pravednu i otpornu Hrvatsku – ujedinjenu kod kuće i poštovanu u svijetu.”
Njegovo imenovanje automatski je dovelo i do ostavke čitave Vlade, sukladno Ustavu. Dosadašnji potpredsjednik Vlade Davor Božinović imenovan je za vršitelja dužnosti premijera do formiranja nove vlade, što se očekuje u narednim tjednima.
Reakcije iz zemlje i inozemstva
Reakcije na Plenkovićevu promociju bile su pomiješane, ali uglavnom korektne sa svih strana političkog spektra.
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin izrazio je zabrinutost zbog „netransparentne naravi“ tranzicije, ali je pozvao na nacionalno jedinstvo:
“Građani Hrvatske zaslužuju jasnoću i transparentnost. Ipak, poštujemo ustavni poredak i nastavljamo našu predanost demokratskom dijalogu u ovom ključnom trenutku.”
Europski čelnici i susjedne zemlje brzo su reagirali. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen čestitala je Plenkoviću nazvavši ga „postojanim Europljaninom predanim suradnji, miru i prosperitetu“. Slovenski premijer Robert Golob poručio je da Hrvatska sada ima „stabilnog partnera u trenutku kada je regionalno jedinstvo važnije nego ikada.“
Bijela kuća također je objavila priopćenje: „Sjedinjene Američke Države čestitaju predsjedniku Andreju Plenkoviću na imenovanju i raduju se nastavku partnerstva u pitanjima od globalne važnosti.“
Što slijedi?
Novo predsjedništvo Andreja Plenkovića otvara pitanja o budućnosti vodstva HDZ-a, mogućim prijevremenim izborima te preraspodjeli izvršnih ovlasti. Premda je predsjednička funkcija u Hrvatskoj uglavnom ceremonijalna, analitičari smatraju da bi Plenković mogao pokušati osnažiti politički utjecaj funkcije — što je i Milanović ranije nastojao, ali uz više konflikata.
Nagađa se i o mogućim ustavnim promjenama koje bi razjasnile odnose izvršne i zakonodavne vlasti, osobito u izvanrednim okolnostima.
Za mnoge građane vijest je izazvala mješavinu nade i zabrinutosti.
„Nisam ovo očekivala, još probavljam,“ rekla je Marina Jukić, vlasnica kafića iz Splita. „Ali Plenković je smiren, iskusan. Možda je upravo to ono što nam sada treba – netko tko neće samo govoriti, nego voditi.“
Kako se zemlja prilagođava novoj eri pod predsjednikom Plenkovićem, jedno je sigurno: hrvatska politika ušla je u neistražen teritorij, a oči Europe i njezinih građana pomno prate daljnji razvoj.
